Nicolas Joly – dva čudesna dana u Vršcu

Nikolas Žoli (Nicolas Joly) je pionir i najveći živi guru biodinamičkog vinogradarstva. I onda on dođe u Vršac i dva dana drži predavanja i odgovara na pitanja male grupe malo poznatih srpskih vinogradara i vinara. Oni više poznati su za to vreme izlagali svoja vina u Hajatu.

Ovaj neverovatan događaj mogao bi se uporediti sa dolaskom Bila Gejtsa da drži seminar programerima u Svilajncu, ser Normana Fostera arhitektama u Vranju, Evgenija Kisina da drži časove klavira u Mokranjcu, ili Luisa Hamiltona da radi obuku u auto školi u Negotinu.

Šta više, Nikolas nije došao sam. Tu je bio i Monti Voldin (Monty Waldin) , autor enciklopedije biodinamičkog vina, glavni degustator Dekantera za Toskanu, i sušta suprotnost Nikolasu.

Ovaj podvig izveo je Zoran Petrov, koji već dve decenije gaji ratarske kulture u Velikom Središtu, koje koristi za ishranu životinja koje se uzgajaju po principima biodinamičke proizvodnje. Petrov vodi i Udruženje za biodinamičku poljoprivredu Srbije.

Biodinamika je mistična, nerasvetljiva u svojoj filozofskoj osnovi, odbojna u svojim metodama (u Francuskoj je pokret biodinamičara do sredine XX veka bio registrovan kao sekta). Može se, međutim, svesti na jednostavnu konstataciju: celina je više od njenih sastavnih delova. Žoli to ilustruje crtežom, čiji su sastavni delovi beznačajne škrabotine, koje sastavljene, predstavljaju umetničko delo.

Žolijevo celo biće prožima ta filozofska osnova i inspiriše ga da se posveti biodinamici u vinogradu koje je ujedno i vinogorje sa sopstvenim geografskim poreklom (Le Coulée de Serrant), koje danas uglavnom vodi njegova ćerka, dok on drži propovedi po svetu.

Džensis Robinson kaže da je njegovo imanje jedno od najveličanstvenijih svetskih vinograda, a najveći svetski časopisi o vinu jedinstveni su u oceni da on pravi najbolji Šenin blan na svetu. Njegova porodica gaji lozu na toj istoj zemlji već 1000 godina, a da je vino oduvek bilo dobro posvedočio je u svojim beleškama i Aleksandar Dima 1840 godine.

Žoli je prvo krenuo drugim putem – diplomirao je na Kolumbiji u Njujorku i bio investicioni bankar u J.P. Morgan banci. Kada je početkom 1980-tih morao da se vrati na porodično imanje i preuzme posao od majke, odlučio je da izbaci hemikalije i konvertuje ga u biodinamičku proizvodnju. Svi su mislili da je lud.

Vino se pravi u vinogradu. Tačka, kaže Žoli. Ja u vinariji ne radim ništa.

Monti Voldin stoji čvrsto sa obe noge na zemlji. Kaže da ne veruje u taj ceo „lalala“ (zvuk koji proizvodi dok maše rukama prema nebesina), da ne zna kako i zašto, ali da je više nego očigledno da biodinamički preparati rade. I zato ih on propagira.

Zapitajte se, kaže, zbog čega bi neki od najboljih vinara u svetu, koji prodaju svoja vina za hiljade evra po flaši, rizikovali da konvertuju svoje vinograde u biodinamiku? Pomenimo La Maison M.Chapoutier, Domaine de la Romanée-Conti, Château Pontet-Canet, Domaine Zind-Humbrecht, Chateau de Beaucastel… Njima ne treba reklama, njihova vina neće zbog biodinamike biti poznatija ili skuplja. Većina čak ni ne stavljaju na flaše da je vino biodinamičko. Zašto onda rizikovati propast tako dobrog porodičnog biznisa koji decenijama ili čak vekovima donosi bogatstvo i potpuno odbaciti moderno vinogradarstvo i vinarstvo? Zato što to daje rezultate, kaže Voldin.

Što se tiče Rudolfa Štajnera koji je 1924. postulirao biodinamiku, imao je on očigledno jasnu sliku kuda vodi upotreba hemikalija u poljoprivredi, jer je još tada predvideo da će krave poludeti kada budu počeli da ih hrane kravljim mesom, i da će početkom 21. veka početi da nestaju pčele. Oba predviđanja su se ostvarila, ali to nisu bile paranolmalne vizije, već rezultat ozbiljnog razmatranja uzročno-posledičnih veza trovanja prirode.

Na skupu su svoje skromne početke u biodinamičkom vinogradarstvu predstavili i neki domaći vinari: Bojan Baša, Laszlo Boni, i Don McCulogh. Bile su tu i kolege iz Mađarske, Bencze i Wassmann.

Na kraju nam je ambasada Danske omogućila da odgledamo dokumentarni film „Dobre stvari tek dolaze“ finansirajući prevod i titlovanje na srpski.

Naravno, bila je i degustacija (video).

Za bliže upoznavanje sa biodinamičkim vinarstvom, pogledajte seriju članaka na sajtu Wine Anorak

P.S. Osim upotrebe tih preparata ja ne vidim da mi u Plavincima radimo drugačije od biodinamičara. Ja te preparate svakako neću praviti, ali sam voljan da ih nabavim gotove i probam. A izgleda da su istog mišljenja bili i ostali biodinamičari-početnici na skupu.